Učenici 2. i 3. razreda gimnazije Srednje škole Blato, u pratnji svojih profesorica hrvatskog jezika Tončice Farac i Jadranke Žuvele, su 4.11.2016. u sklopu stručnog izleta otputovali u Split, kako bi na taj način proširili svoja znanja o kazalištu i osvijestili potrebu praćenja kulturnih događanja. Već po dolasku, nakon smještaja u hostel „Goli i bosi“ i šetnje novom rivom, posjetili su Galeriju Meštrović i naučili mnogo toga o životu i djelu Ivana Meštrovića. Iste večeri pogledali su izvedbu drame „Kašeta brokava ili Mali Lear iz Veloga Varoša“ domaćeg autora Elvisa Bošnjaka u Hrvatskom narodnom kazalištu, koja se većini učenika svidjela i sa sobom su ponijeli puno lijepih dojmova te obogatili svoje iskustvo s kazališnim predstavama. Idućeg dana poslijepodne krenuli su kući. Zbog nevremena stigli su nešto kasnije no to nije utjecalo na sveukupan pozitivan dojam ovog „kulturnog izleta“.
„Kašeta brokava“, s podnaslovom „Mali Lear iz Veloga Varoša“, drama je domaćeg dramatičara Elvisa Bošnjaka, koja je prvi put izvedena 27.11.2015. Osvojila je nagrade za najbolji dramski tekst, režiju, i glumačko ostvarenje (Goran Marković u ulozi Tome). Radnja je smještena u današnji Split, i priča priču jedne brojne i raznolike obitelji po uzoru na Shakespearovog „Kralja Leara“.
Otac Rodoljub na proslavi svog rođendana priopćuje nasljednicima tužne vijesti i odlučuje im podijeliti sve što ima: jednu kamenu kuću, brod, i posebnu smokvu koju se ne smije dirati. Likovi – njegove dvije kćeri, njihovi muževi i djeca, te prijatelj Toma – savršeno prikazuju duh ovog podneblja. Uz razigranu mladež, zabrinutu majku, veselog lutalicu, velikog mislioca i ostale tipove likova, glazbene točke s prepjevima poznatih rock hitova, i dinamične scene, ova drama sve je samo ne dosadna.
No, ovo ipak nije komedija – obrađuje i neke vrlo teške teme poput sebičnosti, oprosta, života, i smrti, i poručuje nam da „život nije kašeta brokava, nego vrića smija“, sve na način da svatko, bez obzira na dob i životno iskustvo, može razumjeti. S nekim snažnim scenama, uvjerljivom scenografijom i zvučnim efektima, i posve novim i drugačijim prikazima smrti i onostranog, jednostavna podjela pretvara se u životnu dramu koja će gledatelja prikovati za stolicu, i uz to izazvati salve smijeha u kazalištu. Glumci savršeno utjelovljuju svoje likove i na vrlo realističan način pričaju priču ove velovaroške obitelji, ne izostavljajući niti jedan detalj.
Sve u svemu, ova drama zasigurno je zaslužila sve svoje nagrade, i sve ovacije i aplauze u kazalištu. Nema osobe koja neće moći u njoj. pronaći dio svog rodnog kraja, svoje obitelji, svog života, i ponijeti neke jako važne životne lekcije sa sobom. Svakako ju preporučujem svima, čak i onima koji inače ne uživaju u kazalištu, jer ovako dobro osmislena drama sigurno će svih osvojiti.
Patricija Dovijanić, III.g
Galerija Ivana Meštrovića
Galerija Ivana Meštrovića u Splitu čuva i izlaže najveći dio kiparevih djela, ali je i sama umjetnički spomenik. Njen autor Ivan Meštrović zamislio je tu palaču manjim dijelom kao izložbeni prostor svojih djela, a većim dijelom kao dom svoje obitelji i atelje.Ivan Meštrović rođen je u Vrpolju 1883., a umro je u South Bendu 1962. godine. Nakon što se školovao godinu dana u Splitu, počinje studirati na bečkoj likovnoj akademiji, gdje je stekao punu afirmaciju pod utjecajem secesije, što nam govori i njegovo djeli „Obitelj Katunarić“.Većina Meštrovićevih ranih djela simboličkog je značenja, primjerice „Zdenac života“. Veliki utjecaj na njega imala je njegova obitelj koja je tema većine njegovih djela.Meštrović je u svojim djelima iskazivao svoje osjećaje, a to najbolje dokazuje skulptura tragičnog lika Joba.Godine 1952. Ivan Meštrović je darovao hrvatskom narodu mnoga svoja djela i svoje ljetnikovce.
Galerija je dio donacije Meštrovića domovini. On ju je dao sagraditi prema svojim nacrtima, kao obiteljski dom, atelijer i galerijski prostor. Galerija je okružena vrtom s brončanim skulpturama, odakle se pruža prekrasan pogled prema moru. Sagrađena je na dva kata, te se sastoji od tri dijela. Bočni dijelovi kuće služili su u privatne svrhe dok je središnji dio kuće bio namijenjen u javne. Danas, kada je galerija u potpunosti za javne potrebe, izvornog izgleda ostala je samo blagovaonica, koja dočarava život umjetnika i njegove obitelji.
U Galeriji se nalaze djela izrađena u mramoru, drvnu, bronci i gipsu.
Danas, Galerija je podijeljena, u prizemlju na blagovaonicu, središnju dvoranu koja je namijenjena kao ulazni prostor, na veliku izložbenu dvoranu na istočnoj strani koja je posvećena sakralnoj tematici, te na poseban prostor posvećen monumentalnoj skulpturi „Pieta“. Na katu, u zapadnom dijelu predstavljena su Meštrovićeva djela nastala pod utjecajem secesije i impresionizma, velika središnja dvorana namijenjena je povremenim kulturnim događajima, te istočna dvorana koja objedinjuje skulpture nastale između dva svjetska rata gdje se uz nju nalazi i posebna dvorana za skulpturu „Joba“.
Uz muzejsku građu Galerija čuva i dokumentaciju o umjetnikovu životu.
Meštrovićeva galerija iznenadit će vas ljepotom vrta, pogledom koji pruža terasa, umjetničkim djelima, te će cjelokupni ambijent u vama probuditi poseban doživljaj Meštrovićeve umjetnosti i života. Zbog toga vam preporučam da posjetite Galeriju Ivana Meštrovića, koja će vas bez sumnje ostaviti zadivljenima kao i nas tijekom našeg stručnog izleta.
Priredila: Marta Donjerković, 3.g.